Uvod: Dispepsija je čest gastroenterološki sindrom koji značajno narušava kvalitet života. Infekcija bakterijom Helicobacter pylori (H. pylori) ključni je faktor u razvoju organske dispepsije, dok njena povezanost sa funkcionalnom dispepsijom ostaje predmet istraživanja. Cilj: Ispitati prevalenciju H. pylori infekcije kod pacijenata sa dispepsijom i njenu povezanost sa simptomima, endoskopskim nalazima i hematološkim parametrima Metode: Retrospektivna studija obuhvatila je 117 pacijenata sa dispepsijom pregledanih tokom 2023. godine na Internoj klinici KBC Priština-Gračanica u Lapljem Selu. Svi su podvrgnuti gornjoj gastrointestinalnoj endoskopiji i testiranju na H. pylori antigen u stolici. Analizirani su demografski podaci, simptomi, endoskopski i hematološki nalazi. Rezultati: H. pylori infekcija je potvrđena kod 63,25% pacijenata, bez značajne razlike između polova. Zabeležen je trend porasta prevalencije sa godinama, ali bez statističke značajnosti (p=0,060). Epigastrični bol (p=0,0068) i gorušica (p<0,0001) su bili značajno češći kod H. pylori pozitivnih pacijenata, dok su hronični gastritis (p=0,005) i duodenalni ulkus (p=0,029) bili dominantni endoskopski nalazi kod ove grupe. Značajno veći procenat H. pylori pozitivnih pacijenata imao je snižene vrednosti broja eritrocita i hemoglobina u odnosu na negativnu grupu (p<0,01). Prosečan hematokrit bio je niži u H. pylori pozitivnoj grupi (p=0,013), ali se nije značajno razlikovao od referentnih vrednosti. Zaključak: H. pylori infekcija je česta među pacijentima sa dispepsijom i povezana sa specifičnim simptomima, patološkim endoskopskim nalazima i hematološkim promenama. Testiranje na H. pylori je ključno u proceni dispepsije, dok H. pylori negativni pacijenti sa upornim simptomima zahtevaju dodatnu dijagnostiku. Ključne reči: Helicobacter pylori; dispepsija; simptomi; endoskopski nalaz; hematološki parametri
Weiss G, Goodnough LT. Anemia of chronic disease. N Engl J Med. 2005;352(10):1011–23.
3.
Allakky A. Exploring the Association of Helicobacter pylori With Anti-intrinsic Factor and Anti-parietal Cell Antibodies in Pernicious Anemia: A Systematic Review. Cureus. 2023;15(9).
4.
Kaptan K, Beyan C, Ural AU. Helicobacter pylori—Is It a Novel Causative Agent in Vitamin B12 Deficiency? Arch Intern Med. 2000;160(9):1349–53.
5.
Motupalli SK, Oroszi TL. The nexus between Helicobacter pylori infection and anemia—a systematic review. Front Hematol. 2024;3(1423494).
6.
Ganz T. Hepcidin and iron regulation, 10 years later. Blood. 2011;117(17):4425–33.
7.
Levenstein S, Rosenstock S, Jacobsen RK, Jørgensen T. Psychological stress increases risk for peptic ulcer, regardless of Helicobacter pylori infection or use of nonsteroidal anti-inflammatory drugs. Clin Gastroenterol Hepatol. 2015;13(3):498–506.
8.
Lanza FL, Chan FK, Quigley EM. Guidelines for prevention of NSAID-related ulcer complications. Am J Gastroenterol. 2009;104(3):728–38.
9.
Kumamoto CA. Inflammation and gastrointestinal Candida colonization. Curr Opin Microbiol. 2011;14(4):386–91.
10.
Tsugane S, Sasazuki S. Diet and the risk of gastric cancer: review of epidemiological evidence. Gastric Cancer. 2007;10(2):75–83.
11.
Polk DB, RM P. Helicobacter pylori: gastric cancer and beyond. Nat Rev Cancer. 2010;10(6):403–14.
12.
Argüero J, Sifrim D. Pathophysiology of gastro-oesophageal reflux disease: implications for diagnosis and management. Nat Rev Gastroenterol Hepatol. 2024;21(4):282–93.
13.
Cover TL, Blanke. Helicobacter pylori VacA, a paradigm for toxin multifunctionality. Nat Rev Microbiol. 2005;3(4):320–32.
14.
Hatakeyama M. Structure and function of Helicobacter pylori CagA, the first-identified bacterial protein involved in human cancer. Proc Jpn Acad Ser B Phys Biol Sci. 2017;93(4):196–219.
15.
Aziz I, Palsson OS, Törnblom H, Sperber AD, Whitehead WE, Simrén M. Epidemiology, clinical characteristics, and associations for symptom-based Rome IV functional dyspepsia in adults in the USA, Canada, and the UK: a cross-sectional population-based study. Lancet Gastroenterol Hepatol. 2018;3(4):252–62.
16.
Hong W, Tang HL, X.-L D, S.-K H, Yan Y, Z. B, et al. Prevalence of Helicobacter pylori infection in a third-tier Chinese city: relationship with gender, age, birth-year and survey years. Microb Health Dis. 2019;1:e150.
17.
Martel C, J P. Helicobacter pylori infection and gender: a meta-analysis of population-based prevalence surveys. Dig Dis Sci. 2006;51(12):2292–301.
18.
Ibrahim A, Morais S, Ferro A, Lunet N, Peleteiro B. Sex-differences in the prevalence of Helicobacter pylori infection in pediatric and adult populations: Systematic review and meta-analysis of 244 studies. Dig Liver Dis. 2017;49(7):742–9.
19.
O’Connor A, O’Morain CA, Ford AC. Helicobacter pylori infection and public health: Review of the burden of disease worldwide. Aliment Pharmacol Ther. 2017;45(7):983–99.
20.
Du C, Wang W, Xiang Y, Zhang Y, Li X, Zhang J, et al. Helicobacter pylori eradication therapy for functional dyspepsia: Systematic review and meta-analysis. World J Gastroenterol. 2016;22(10):3486–95.
21.
Talley NJ, Ford AC. Functional dyspepsia. N Engl J Med. 2015;373(19):1853–63.
22.
Ford AC, Tsipotis E, Yuan Y, Leontiadis GI, Moayyedi P. Efficacy of Helicobacter pylori eradication therapy for functional dyspepsia: updated systematic review and meta-analysis. Gut. 2022;71(10):1967–75.
23.
Chey WD, Leontiadis GI, Howden CW, Moss SF. ACG Clinical Guideline: Treatment of Helicobacter pylori Infection. Am J Gastroenterol. 2017;112(2):212–39.
24.
Hooi JKY, Lai WY, Ng WK, Suen MMY, Underwood FE, Tanyingoh D, et al. Global prevalence of Helicobacter pylori infection: Systematic review and meta-analysis. Gastroenterology. 2017;153(2):420–9.
25.
Malfertheiner P, Megraud F, O’Morain CA, Gisbert JP, Kuipers EJ, Axon AT, et al. Management of Helicobacter pylori infection—the Maastricht V/Florence Consensus Report. Gut. 2017;66(1):6–30.
26.
Ford AC, Mahadeva S, Carbone MF, Lacy BE, Talley NJ. Functional dyspepsia. Lancet. 2020;396(10263):1689–702.
27.
Ford AC, Marwaha A, Sood R, Moayyedi P. Global prevalence of, and risk factors for, uninvestigated dyspepsia: a meta-analysis. Gut. 2015;64(7):1049–57.
28.
Stanghellini V, Chan FKL, Hasler WL, Malagelada S, H T, J., et al. Gastroduodenal disorders. Gastroenterology. 2016;150(6):1380–92.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.