Učestalost faktora rizika za razvoj retinopatije u pacijenata sa dijabetesom tip

T. Novaković ,
T. Novaković

Katedra za Internu medicinu, Medicinski fakultet,, Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici Serbia

L. Žorić ,
L. Žorić

Katedra za oftamologiju, Medicinski fakultet, Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici Serbia

B. Inić Kostić ,
B. Inić Kostić

Dom Zdravlja , Gračanica

Lj. Jovićević ,
Lj. Jovićević

Epidemiološka služba, Dom Zdravlja , Bar , Montenegro

S. Pajović ,
S. Pajović

Katedra za Internu medicinu, Medicinski fakultet, Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici Serbia

S. Radovanović ,
S. Radovanović

Interno odeljenje, Opšta bolnica Berane Montenegro

S. Milinić ,
S. Milinić

Katedra za Internu medicinu, Medicinski fakultet, Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici Serbia

Z. Mirković ,
Z. Mirković

Katedra za Internu medicinu, Medicinski fakultet, Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici Serbia

M. Relić ,
M. Relić

Katedra za Infektologiju i dermatovenerologiju, Medicinski fakultet, Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici Serbia

Z. Timotijević
Z. Timotijević

Katedra za Infektologiju i dermatovenerologiju, Medicinski fakultet, Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici Serbia

Published: 15.01.2014.

Volume 42, Issue 1 (2013)

pp. 13-19;

Abstract

Dijabetesna retinopatija je najčešća mikrovaskularna komplikacija šećerne bolesti i jedna je od vodećih uzroka slepila kod odraslih uzrasta 20-74 godina. Učestalost mikrovaskularnih komplikacija dijabetesa je jasno povezana sa trajanjem dijabetesa, kvalitetom metaboličke kontrole i sistolnim krvnim pritisakom. Cilj rada bio je da se utvrdi incidencija i odrede karakteristike faktora rizika za razvoj retinopatije kod bolesnika sa dijabetesom tip 2. Studija je obuhvatila 100 ispitanika sa dijabetes melitusom tip 2, prosečne starosti 61,95±3, 98 godina. Pacijenti su podeljeni u dve grupe: pacijenti sa dijabetesom tip 2, na terapiji oralnim antidijabeticima, činili su grupu I, pacijenti sa dijabetesom tip 2 na kombinovanoj terapiji činili su grupu II. Analizirali smo anamnestičke podatke, stil života i porodičnu istoriju, štetne navike pre svega pušenje. Od kliničkih karakteristika utvrđena je telesna masa, visina, obim struka, arterijski pritisak, urađene su standardne biohemijske analize. Dijagnoza dijabetesne retinopatije postavljena je na os- novu modifikovane Međunarodne klasifikacije retinopatija. Ispitanici studijske grupe II, imali su statistički značajno duže trajanje bolesti u odnosu na ispitanike kontrolne grupe (p<0,001). U odnosu na antropometrijske karakteristike, ispitivane grupe se statistički nisu razlikovale (ITM, 27,28±8,28kg/m2 vs 28,72±5,75 kg/m2; t-1,306, a p=0,197, obim struka 95,70±12,96cm vs 94,58±12,96cm). Srednje vrednosti sistolnog krvnog pritiska u studijskoj grupi II bile su 144,50±27,37 a dijastolnog 86,30±11,08 mmHg, a u grupi koja je bila na oralnim hipoglikemicima 137,00±27,37mmHg za sistolni a dijastolnog 83,11 ±10,08 mmHg, r-0,00, p=1,00, nije bilo statistički značajne razlike među grupama. Bolesnici studijske grupe II nisu imali značajno veće vrednosti holesterola (6,02±1,59 vs 5,73± 1,29mmol/L; p=0,501), LDL holesterola (3,75±1,35 vs 3,94±1,21mmol/L; p=0,55), HDL holesterola (1,14±0,61 vs 1,02±0,27mmol/L; p=0,005), glikemije (10,2±8,15 vs 9,2±1,4mmol/L; p=0,183), u odnosu na grupu I, dok su vrednosti triglicerida su bile značajno veće (2,49±2,03 vs 2,00±1,22mmol/L; p=0,01). Poređenjem vrednosti HbA1c, statistički značajna razlika nije ustanovljena (8,8% vs 7,8%; t-2,946, p=0,009). Faktori rizika za razvoj retinopatije kod pacijenata sa dijabetesom tip 2 bili su značajno zastupljeni u obe ispitivane grupe.

Keywords

References

1.
Mohamed Q, Gillies MC, Wong TY. Management of diabetic retinopathy: A systematic review. JAMA. 2007;298(8):902–16.
2.
Kaplan NM. The deadly quartet: Upper-body obesity, glucose intolerance, hypertriglyceridemia, and hypertension. Archives of Internal Medicine. 1989;149(7):1514–20.
3.
Kaštelan S, Tomić M, Kuzmanović-Elabjer B, Rotkvić L. The role of angiotensin-converting enzyme inhibitors in the pathogenesis of diabetic retinopathy. Diabetologia Croatica. 2007;36:3–9.
4.
Klein R, Klein BE, Moss SE, Cruickshanks KJ. The Wisconsin Epidemiologic Study of Diabetic Retinopathy: XVII. The 14-year incidence and progression of diabetic retinopathy and associated risk factors in type 1 diabetes. Ophthalmology. 1998;105(10):1801–15.
5.
Ko S, Cao W, Liu Z. Hypertension management and microvascular insulin resistance in diabetes. Current Hypertension Reports. 2010;12(4):243–51.

Citation

Copyright

Article metrics

Google scholar: See link

The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.

Most read articles

Indexed by