KARAKTERISTIKE POKUŠANIH SAMOUBISTAVA U ODNOSU NA POLNU PRIPADNOST

Dragana Ljusic
Dragana Ljusic

Published: 01.12.2013.

Volume 43, Issue 3 (2014)

pp. 31-34;

https://doi.org/10.5937/pramed1403031l

Abstract

Pokušaj samoubistva predstavlja aktivnosti koje imaju za cilj oduzimanje sopstvenog života, a koje ne završavaju smrću. Odnos pokušanih i realizovanih samoubistava izražen je tzv. Indeksom opasnosti (Hazard ratio). Faktori rizika koji podstiču samoubilačko ponašanje su: različita emocionalna stanja, crte ličnosti, stresogeni životni događaji, zloupotreba psihoaktivnih supstanci itd. Cilj rada: prikazati učestalost i epidemiološko demografske karakteristike pokušanih samoubistava kod žena i muškaraca. Urađeno je istraživanje na uzorku od 56 pacijenata kod kojih je postavljena dijagnoza pokušaja samoubistva (Tentamen suicidii), na psihijatrijskom odeljenju KBC Priština, Gračanica. Uzorak je analiziran na osnovu pola, starosne dobi, zanimanja/zaposlenosti, psihijatrijske dijagnoze, motiva i načina pokušaja samoubistva. Rezultati: samoubistvo su pokušale 42 žene (75%) i 14 muškaraca (25%). Najveći broj ispitanika (26.8) u našem istraživanju su iz starosne dobi <20 godina. Najzastupljeniji su nezaposleni, 33,3% žena i 50% muškaraca. Najčešća dijagnoza su anksiozni poremećaji, 61,9% žena i 57,1% muškaraca. Najčešći motiv kod žena je patrnerski konflikt 54,8%, kod muškaraca egzistencijalna ugroženost 50%. Od 56 pacijenata njih 51 (91,1%) je pokušalo samoubistvo trovanjem i to anksioliticima. Znatno veći broj pokušaja samoubistva (75%) desio se u popodnevnim i vešernjim časovima, u periodu od 12 do 24h. Zaključak: žene su češće pokušavale samoubistvo u odnosu na muškarce, odnos 3:1. Najčešće nezaposleni kod oba pola ispitanika, najčešća dijagnoza, anksiozni poremećaji. Najzastupljeniji motiv kod žena je partnerski konflikt, kod muškaraca egzistencijalna ugroženost. Kod oba pola ispitanika najčešći način pokušaja samoubistva je trovanje, najčešće u periodu od 12 do 24h.

Keywords

References

1.
Veljković S, Dunjić D, Aleksandrić B, Nikolić S. Sudska medicina, udžbenik za studente. Medicinski fakultet. 2009;
2.
Cuortet P. Suicidal risk in reccurent depression. Encephale. 2010;(Suppl 5):127–31.
3.
Beghi M, Rosenbaum J. Risk factors for fatal and nonfatal repetition of suicide attempt: a critical appraisal. Curr Opin Psychiatry. 2010;(4):349–55.
4.
Gelder M, Mayou R, Geddes J. Psychiatry. 2005;169–82.
5.
Marčinko D. Suicidologija Medicinska naklada. 2011;33–5.
6.
Silverman M. Challenges to classifying suicidal ideations, communications and behaviours.
7.
Jugović A. Beograd. 2011;529–46.
8.
Penev G, Stanković B. Sociokulturni kontekst suicidalnog ponašanja i neke relevantne činjenice o samoubistvima u Srbiji. Sociološki pregled. 2009;(2):155–84.
9.
Solano P, Pizommo E, Gallina A. Employment status, inflation and suicidal behaviour: An analysis of stratified sample Italy. J Soc Psychiatry. 2012;(5):477–84.
10.
Kessler R, Mcgonagle K, Zhao S. Lifetime and 12-month prevalence of DSM-III-R psychiatric disordes in the United States. Results from the Nacional Comorbidity Survey. Archives of General Psychiatry. 2000;8–19.
11.
Hawgood J, Leo D, D. Anxiety disorders and suicidal behaviour: an update. Current Opinion in Psychiatry. 2008;51–64.
12.
Selvy Y, Aydin A. Chronotype differences in suicidal behavior and impulsivity amnog suicide attempters. Chronobiol Int. 2011;(2):170–5.
13.
Josephson A. Method of attempted suicide predicts risk for future completed suicide. 2010;

Citation

Copyright

Article metrics

Google scholar: See link

The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.

Most read articles

Indexed by