Sociodemografske karakteristike osoba lečenih sa dijagnozom mešoviti anksiozno-depresivni poremećaj na teritoriji Novog Pazara

A. Kajkuš ,
A. Kajkuš
M. Nenadović ,
M. Nenadović
N. Živković ,
N. Živković
Z. Janković ,
Z. Janković
I. Grbić ,
I. Grbić
K. Đokić Pješćić
K. Đokić Pješćić

Published: 15.01.2014.

Volume 42, Issue 3 (2013)

pp. 89-92;

Abstract

Mešoviti anskiozno-depresivni poremećaji su najčešći psihijatrijski poremećaji u ambulantnoj praksi i, prema novijim podacima, obuhvataju 50% psihijatrijskih dijagnoza u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ova dijagnoza se postavlja kod takvih neurotičnih poremećaja u kojima istovremeno postoje simptomi anksioznosti i depresije, a ni jedni ni drugi ne dominiraju. Cilj ovog istraživanja je da se prikažu sociodemografske karakteristike mešovitog anksiozno-depresivnog poremećaja u Novom Pazaru tokom 2012. godine. Istraživanjem je obuhvaćeno 489 pacijenata sa dijagnozom mešoviti anksiozno-depresivni poremećaj, od ukupno ambulantno 9746 pacijenata lečenih u opštoj bolnici Novi Pazar tokom 2012. godine. Statistički su obrađeni podaci, a varijable su bile pol (muški i ženski), godine starosti (po dobnim grupama) i radni status (zaposlen, nezaposlen i penzioner). Za testiranje razlike između ispitanika za kategoričke varijable korišćen je x2. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da je incidenca mešovitog anksiozno-depresivnog poremećaja veća kod žena, i to u razmeri 2:1. Najveći broj pacijenata pripada dobnoj grupi 51-60 godina. Veći procenat obolelih je nezaposlen (39,3%), u poređenju sa zaposlenima (22,3%), a nezaposleni muškarci obolevaju oko pet puta češće od zaposlenih. Podaci dobijeni na prostoru Novog Pazara ne odstupaju od podataka dobijenih u studijama širom sveta. Rast incidence ovog poremećaja u svetu, pa i kod nas, posledica je više razloga: svetska ekonomska kriza, prirodne katastrofe, ratovi, itd. Istraživanjem je utvrđeno da je mešoviti anksiozno-depresivni poremećaj najzastupljeniji u šestoj deceniji života, i to češće kod nezaposlenih, a dva puta češće kod žena.

Keywords

References

1.
Akhtar-Danesh N, Landeen J. Relation between depression and sociodemographic factors. International Journal of Mental Health Systems. 2007;1(1):4.
2.
Ali BS, Rahbar MH, Gui TA, Samad L, Naeem S. Prevalence of and factors associated with anxiety and depression among women in a lower middle class semi-urban community of Karachi, Pakistan. Journal of Pakistan Medical Association (JPMA. 2002;52(513).
3.
Association AP. Diagnostic and statistical manual of mental disorders DSM-IV. 1994.
4.
Balestrieri M, Isola M, Quartaroli M, Roncolato M, Bellantuono C. Assessing mixed anxiety-depressive disorder: A national primary care survey. Psychiatry Research. 2010;176(2–3):197–201.
5.
Cvjetković-Bošnjak M, Soldatović-Stajić BS, Lisulov RM, Nedić AJ. Anksiozno-depresivni i depresivni poremećaji – klinička slika i prognoza. Aktuelnosti iz neurologije, psihijatrije i graničnih područja. 2004;12(3–4):36–9.
6.
Das-Munshi J, Goldberg D, Bebbington PE, Bhugra DK, Brugha TS, Dewey ME, et al. Public health significance of mixed anxiety and depression: Beyond current classification. British Journal of Psychiatry. 2008;192(3):171–7.
7.
Farnam A, Farhang S, Bakhshipour A, Niknam E. The five factor model of personality in mixed anxiety-depressive disorder and effect on therapeutic response. Asian Journal of Psychiatry. 2011;4(4):255–7.
8.
Jašović-Gašić M, Lečić-Toševski D. Psihijatrija. 2007.
9.
Kaplan HI, Sadock BJ, Ruiz P. Kaplan & Sadock’s comprehensive textbook of psychiatry. 2005.
10.
Means-Christensen AJ, Sherbourne CD, Roy-Byrne PP, Schulman MC, Wu J, Dugdale DC, et al. In search of mixed anxiety-depressive disorder: A primary care study. Depression and Anxiety. 2006;23(4):183–9.
11.
Nenadović MM. Propedevtika psihijatrije – psihijatrijske dijagnostike i terapije. 2004.
12.
Republički zavod za statistiku. 2012;
13.
Skapinakis P, Bellos S, Koupidis S, Grammatikopoulos I, Theodorakis PN, Mavreas V. Prevalence and sociodemographic associations of common mental disorders in a nationally representative sample of the general population of Greece. BMC Psychiatry. 2013;13(1):163.
14.
Spijker J, Batelaan N, Graaf R, Cuijpers P. Who is MADD? Mixed anxiety depressive disorder in the general population. Journal of Affective Disorders. 2010;121(1–2):180–3.
15.
Weisberg RB, Maki KM, Culpepper L, Keller MB. Is anyone really M.A.D.? The occurrence and course of mixed anxiety-depressive disorder in a sample of primary care patients. Journal of Nervous and Mental Disease. 2005;193(4):223–30.

Citation

Copyright

Article metrics

Google scholar: See link

The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.

Most read articles

Indexed by