
More articles from Volume 53, Issue 3, 2025
PERCEPCIJA RIZIKA OD RAKA STUDENATA MEDICINE: FOKUS NA RAK GRLIĆA MATERICE
UTICAJ ISHRANE NA PREVALENCIJU HRONIČNIH NEZARAZNIH BOLESTI U CRNOJ GORI
ELIMINACIJA TUBERKULOZE – DOSTIGNUĆA I IZAZOVI
IZAZOVI JEDNOG ZDRAVLJA U ZDRAVSTVENIM POLITIKAMA
ZNAČAJ NACIONALNE „VAKCINALNE NEZAVISNOSTI“
DISTRIBUCIJA VEKTORA U SVETLU GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMENA
Published: 30.06.2025.
Volume 53, Issue 3 (2025)
pp. 37-37;
Abstract
Tokom prošlog veka je došlo do globalnog menjenja klime zbog emisije gasova koji stvaraju efekat staklene bašte, a promene će se nastaviti i dalje.
Klimatske promene i njihovi negativni uticaji na globalnom nivou se smatraju jednom od najvećih pretnji ljudskom zdravlju u 21. veku. Klima
direktno utiče na zdravlje ljudi kroz sve veće klimatske ekstreme, pogoršanje kvaliteta vazduha, porast nivoa mora što na više načina ima uticaj na
sisteme proizvodnje hrane i vodene resurse. Spektar bolesti i zdravstvenih stanja na koje utiče klima u najširem smislu je veliki, od bolesti
uzrokovanih toplotom i zračenjem, nedovoljne ishrane, respiratornih i srčanih problema, utapanja, povreda i mentalnog stresa koji nastaje usled
ekstremnih i iznenadnih vremenskih prilika. Klima utiče i na zarazne bolesti, naročito one koje se prenose vodom, vazduhom ili vektorima. Globalno
zagrevanje je direktno uticalo na geografsku distribuciju krpelja, naročito vrste Ixodex ricinus, prenosioca više bolesti od kojih su najznačajnije
Lajmska bolest i krpeljski encefalitis. Uočena je pojava krpelja na sve većim nadmorskim visinama i većim geografskim širinama u odnosu na ranije.
Predpostalja se da su klimatske promene bile značajan činilac za širenje i drugih vektora u Evropi npr Aedes albopictus (azijski tigrasti komarac),
prenosilac zike, denge i čikungunje ili peščana mušica Phlebotomus, prenosilac lajšmanijoze. Veoma visoke temperature vazduha u leto 2010. godine
povezane su sa epidemijom groznice Zapadnog Nila koja je izbila u jugoistočnoj Evropi, a i epidemije koje su se javile u narednim godinama
povezane su sa temperaturnim anomalijama u toku letnjih meseci.
Na disperziji patogena i vektora značajan uticaj imaju i globalizacija i međunarodni vazdušni saobraćaj.
ZAKLJUČAK Praćenje meteoroloških uslova kao i dugoročna prognoza na osnovu dobijenih podataka može u nekoj meri pomoći u otkrivanju
potencijalnih epidemijskih prekursora za bolesti koje se prenose vektorima, tj mogu poslužiti kao sistemi ranog upozorenja o pojavi bolesti u cilju
smanjenja rizika od razbuktavanja epidemija.
KLJUČNE REČI Klimatske promene, zdravlje, epidemija, vektorske bolesti, krpelji, komarci
Keywords
Citation
Copyright
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License.
Article metrics
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.