Uvod: Hronične nezarazne bolesti (HNZB) predstavljaju vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u Crnoj Gori i u svijetu. Ishrana je jedan od ključnih faktora rizika u njihovom nastanku i progresiji. Cilj: Cilj ovog rada je da analizira navike u ishrani stanovništva Crne Gore i prevalenciju HNZB, identifikuje ključne prehrambene faktore rizika i ponudi preporuke za unapređenje javnog zdravlja kroz promjene u ishrani. Metodologija: U radu su korišćeni dostupni podaci iz nacionalnih zdravstvenih anketa, statističkih izvještaja i međunarodnih baza podataka. Analizirani su prevalenca gojaznosti, dijabetesa, kardiovaskularnih i malignih bolesti, kao i trendovi u ishrani i nutritivni status populacije. Rezultati: Analiza ukazuje na porast učestalosti HNZB i visok nivo izloženosti faktorima rizika, uključujući neadekvatan unos voća i povrća, visok unos soli, šećera i zasićenih masti, te nisku fizičku aktivnost. Poseban izazov predstavljaju prehrambene navike djece i adolescenata. Zaključak: Potrebna je multisektorska strategija sa akcentom na prevenciju, reformu prehrambenog okruženja, promociju zdravih izbora i kontinuirano praćenje prehrambenih navika kroz sistematska istraživanja. Ključne riječi: hronične nezarazne bolesti, ishrana, faktori rizika, javno zdravlje, Crna Gora
Organization WH. Global sodium intake reduction recommendations. 2012.
2.
Institut za javno zdravlje Crne Gore, UNICEF, GroundWork. In: Istraživanje o ishrani u Crnoj Gori 2022. 2022.
3.
Powell-Wiley TM, Poirier P, Burke LE, Després JP, Gordon-Larsen P, Lavie CJ, et al. Obesity and cardiovascular disease: a scientific statement from the American Heart Association. Circulation. 2021;143(21).
4.
Mederos-Torres CV, Díaz-Burke Y, Muñoz-Almaguer ML, García-Zapién AG, Uvalle-Navarro RL, González-Sandoval CE. Triglyceride/high-density cholesterol ratio as a predictor of cardiometabolic risk in young population. J Med Life. 2024;17(7):722–7.
5.
Samardžić M, Popović N, Terzić N, Popović-Samardžić M, Nedović-Vuković M. Rising incidence of childhood type 1 diabetes in Montenegro. Srp Arh Celok Lek. 2016;144(7–8):408–12.
6.
Likić D. Report on the incidence of diabetes in 2015. Institute for Public Health of Montenegro. 2022;
7.
Strazzullo P, D’Elia L, Kandala NB, Cappuccio FP. Salt intake, stroke, and cardiovascular disease: meta-analysis of prospective studies. BMJ. 2009;339:b4567.
8.
Gore VC. Program za smanjenje unosa soli hranom u Crnoj Gori 2017–2025. 2017;
9.
Institut za javno zdravlje Crne Gore. Preporuke za smanjenje unosa hrane bogate zasićenim mastima, trans mastima, šećerima i solju. Podgorica. 2020;
10.
Đurišić T, Lj G, Mugoša B. Istraživanje o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore: Nacionalni izvještaj. Institut za javno zdravlje Crne Gore i MONSTAT. 2017;
11.
Worldwide trends in underweight and obesity from 1990 to 2022: a pooled analysis of 3663 population-representative studies with 222 million children, adolescents, and adults. Lancet. 2023;
12.
Institut za javno zdravlje Crne Gore. Inicijativa za nadzor gojaznosti kod djece – COSI 2022. 2024;
13.
Vasiljevic I, Petkovic J. The prevalence of overweight and obesity: a measurement-based analysis of 6–9-year-old school children from Montenegro. Front Public Health. 2023;11(1194600).
14.
Martinovic M, Belojevic G, Evans GW, Lausevic D, Asanin B, Samardzic M, et al. Prevalence of and contributing factors for overweight and obesity among Montenegrin schoolchildren. Eur J Public Health. 2015;25(5):833–9.
15.
Data OW. Death rate from obesity.
16.
Organization WH. Healthy diet. 2025;
17.
Gore VC. Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja. Strategija za prevenciju i kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti. 2008;
18.
Federation WH. Diet and cardiovascular disease. 2025;
19.
Gore VC. Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja. Strategija za prevenciju i kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti. 2008;
20.
zdravlja M. Program za kontrolu i prevenciju nezaraznih bolesti u Crnoj Gori 2019–2021. Sa Akcionim planom za period 2019–2020. godine. Vlada Crne Gore. 2019;
21.
Organization WH. Noncommunicable diseases country profiles 2025. 2025;
22.
Institute for Health Metrics and Evaluation (IHME). Global Burden of Disease Study 2019 results. 2020;
23.
Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Poor Nutrition.
24.
Organization WH. SDG Target 3.4: Reduce by one third premature mortality from NCDs.
25.
FAO WHO. Diet, nutrition and the prevention of chronic diseases. Report of a joint FAO/WHO expert consultation. 2003.
26.
Organization WH. Healthy diet. 2025;
27.
Organization WH. Noncommunicable diseases. 2025;
28.
Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Nutrition. 2025;
29.
Institut za javno zdravlje Crne Gore.
30.
Institut za javno zdravlje Crne Gore. Statistički godišnjaci o zdravlju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti u Crnoj Gori 2012–2022.
31.
Nacionalna zdravstvena anketa stanovništva Crne Gore 2008. 2008.
32.
Nacionalna zdravstvena anketa stanovništva Crne Gore 2012. 2012.
33.
Montenegro M. Program za kontrolu i prevenciju nezaraznih bolesti u Crnoj Gori 2019–2021. Sa Akcionim planom za period 2019–2020. godine. Vlada Crne Gore. 2019;
34.
Montenegro M. Program mjera za unaprijeđenje stanja uhranjenosti i ishrane u Crnoj Gori s Akcionim planom 2021–2022. 2021;
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.
