
More articles from Volume 53, Issue 1, 2025
FUNKCIONALNO PRIMARNI PUTEVI NERVNOG SISTEMA: ANATOMIJA I KLINIČKE KORELACIJE
PRAĆENJE LIPIDNOG STATUSA I MARKERA INFLAMACIJE U SERUMU GOJAZNIH I ISPITANIKA SA METABOLIČKIM SINDROMOM
EFEKAT PELOIDA IZ IGALA (CRNA GORA) NA BIOMARKERE INFLAMACIJE KOD PACIJENATA OBOLJELIH OD REUMATOIDNIM ARTRITISA I PACIJENATA SA PRELEŽANIM AKUTNIM INFARKTOM MIOKARDA
MEŠANA REALNOST I VIRTUELNA REALNOST U MEDICINSKOJ EDUKACIJI
UTICAJ ŽIVOTNE SREDINE NA ZDRAVLJE – MOLEKULARNI MEHANIZMI I BOLESTI
FENOTIPSKE I FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE HUMANIH MIJELOIDNIH SUPRESORSKIH ĆELIJA DIFERENTOVANIH IN VITRO OD MONOCITA POD UTICAJEM FAKTORA STIMULACIJE GRANULOCITNIH/MAKROFAGNIH KOLONIJA, INTERLEUKINA 6 I PROSTAGLANDINA Е2
Published: 30.06.2025.
Volume 53, Issue 1 (2025)
pp. 36-36;
Abstract
Uvod: Mijeloidne supresorske ćelije (MDSC), otkrivene kao jedan od glavnih faktora koji pokreću progresiju tumora, takođe su uključene u povoljne
efekte u autoimunskim bolestima, ali njihova uloga nije u potpunosti poznata.
Ciljevi: Protokoli za diferencijaciju MDSC dobijenih iz humanih monocita in vitro nisu u potpunosti uspostavljeni, posebno sa aspekta uloge
prostaglandina E2 (PGE2) u indukciji MDSC in vivo, stoga je cilj našeg istraživanja bio da vidimo koji je protokol najbolji za dieferencijaciju MDSC.
Metodologija: Metodologija istraživanja obuhvatala je izolaciju mononuklearnih ćelija iz periferne krvi korišćenjem metoda adherencije i magnetnog
sortiranja. Te ćelije su dalje diferencirane u monocitne mijeloidne supresorske ćelije (M-MDSC) i nezrele dendritske ćelije (iDC), a zatim su
analizirane njihove morfološke i funkcionalne karakteristike, uključujući supresivnu aktivnost i sposobnost indukcije polarizacije T ćelija. Za procenu
fenotipskih i funkcionalnih promena korišćene su tehnike kao što su protočna citometrija, analiza citokina i statistička obrada podataka.
Rezultati: Naši rezultati su pokazali da su GM-CSF i IL-6 neophodni za indukciju CD33+HLA- DRlowCD14+CD209-MDSC in vitro.. Međutim, dodavanje
PGE2 koktelu GM-CSF/IL-6 dodatno je povećao ekspresiju CD14 i CCR7 a smanjio ekspresiju CD1a, HLA-DR, CD209, CD16, CD11c, CD11b na ovim
ćelijama. MDSC indukovane u prisustvu PGE2 ispoljile su više nivoe CD39, PD1L, ILT-3 i ILT-4, i produkovale su veće koncentracije TGF-β i IL-27, i
manje koncentracije IL-1β, IL-10, IL-23 i TNF-α nakon stimulacije LPS/IFN-γ, u poređenju sa MDSC indukovanim sa GM-CSF/IL-6. U populaciji
aloreaktivnih T ćelija koje su kultivisane zajedno sa PGE2 indukovanim MDSC bilo je više CD4+GATA-3+ T ćelija koje produkuju IL-4 a manje
CD4+RORγt+ T ćelija koje produkuju IL-17. Takođe bila je veća zastupljenost CD8+ T ćelija koje produkuju IFN-γ ali ne i CD4+IF N-γ+ T ćelija.
Interesantan je nalaz je da su PGE2- MDSC smanjivale procenat aloreaktivnih CD4+CD25hiFoxP3+TGF-β Tregs, ali su značajno povećale procenat
CD4+IL-10+FoxP3-IL-4- Tr-1 i CD8+IL10+ T ćelija, u poređenju sa MDSC indukovanih samo u prisustvu GM-CSF/IL-6.
Zaključci: U zaključku se može istaći da PGE2 potencira supresivni fenotip i funkcije MDSC indukovanih u prisustvu GM-CSF/IL-6 i da je ovaj protokol
za diferencijaciju MDSC pokazao najbolje rezultate, naročito jer mijenja mehanizme uključene u indukciju Tregs, što bi moglo biti važno od značaja
u razvoju strategija fokusiranih na terapijske efekte MDSC kod tumora i autoimunskih bolesti.
Ključne reči: MDSC, prostaglandin E2, Interleukin 6
Keywords
Citation
Copyright
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License.
Article metrics
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.