
More articles from Volume 53, Issue 1, 2025
FUNKCIONALNO PRIMARNI PUTEVI NERVNOG SISTEMA: ANATOMIJA I KLINIČKE KORELACIJE
PRAĆENJE LIPIDNOG STATUSA I MARKERA INFLAMACIJE U SERUMU GOJAZNIH I ISPITANIKA SA METABOLIČKIM SINDROMOM
EFEKAT PELOIDA IZ IGALA (CRNA GORA) NA BIOMARKERE INFLAMACIJE KOD PACIJENATA OBOLJELIH OD REUMATOIDNIM ARTRITISA I PACIJENATA SA PRELEŽANIM AKUTNIM INFARKTOM MIOKARDA
MEŠANA REALNOST I VIRTUELNA REALNOST U MEDICINSKOJ EDUKACIJI
UTICAJ ŽIVOTNE SREDINE NA ZDRAVLJE – MOLEKULARNI MEHANIZMI I BOLESTI
UTICAJ ŽIVOTNE SREDINE NA ZDRAVLJE – MOLEKULARNI MEHANIZMI I BOLESTI
Published: 30.06.2025.
Volume 53, Issue 1 (2025)
pp. 26-26;
Abstract
U poslednjih nekoliko godina problem zagađene životne sredine na ljudsko zdravlje postaje sve važniji i privlači veliko interesovanje. Naročito kada
znamo da produkcija plastike neprekidno raste, trenutno 350 miliona tona po godini1. Preko 40% plastike se koristi kao pakovanje za jednokratnu
upotrebu, uključujući flašice za bebe, posude za hranu i medicinske aplikacije. Stoga nije iznenađujuće što su mikro i nano plastične čestice otkrivene
u kiši, vazduhu, zemljištu, snegu, soli, vodi iz česme/flaširanoj vodi, pivu, čaju, hrani kao i ljudskom mleku, placenti, folikularnoj tečnosti, krvi,
mozgu1. Na žalost, uticaj plastike na ljudsko zdravlje nije u potpunosti objašnjen.
Zato smo, pored modela životinje2, upotrebili ljudske fibroblaste i indukovane pluripotentne matične ćelije (hiPSC), moderne technologije
molekularne biologije uključujući RNK-sekvenciranje, DNK-metilaciju i bioinformatiku kao jedinstveni naučni alat za definisanje veze između
zagađenja životne sredine i unutarćelijskog mehanizama bolesti, njegovog ishoda na rani embriološki razvoj čoveka3,4 i poreklo bolesti. I fibroblasti i
hiPSC tretirani česticama nanoplastike pokazali su promene u ekspresiji ESRRB i HNF1alfa gena i genetskih mehanizama uključenih u pluripotenciju
matičnih ćelija, kao i na puteve uključene u rak, inflamatorne poremećaje, glukoneogenezu, metabolizam ugljenih hidrata, urođeni imunitet i
dopaminergični imunitet. Slično tome, nivoi ekspresije identifikovanih ključnih promena transkripcije i metilacije DNK (DNMT3A, ESSRB, FAM133CP,
HNF1A, SEPTIN7P8 i TTC34) su značajno promenjeni i kod fibroblasta i hiPSC4 izloženi plastičnim česticama.
Ovi rezultati ilustruju moć ljudskih ćelijskih kao modela zagađenja životne sredine i omogućavaju suženje liste kandidata molekularnih biomarkera5.
Na taj način, promene u naslednom materijalu mogu se u laboratoriji provocirati ili korigovati, kako bi se uzroci bolesti bolje razumeli i na vreme
prepoznali6. Ovo znanje će olakšati dešifrovanje porekla ekoloških bolesti i poslužiće kao hitan apel naučnoj i političkoj zajednici da ulože više
vremena i resursa za uspostavljanje pouzdanih standarda i metoda za definisanje i rešavanje posledica zagađenja plastikom po ljudsko zdravlje.
Citation
Copyright
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License.
Article metrics
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.