Current issue

Volume 53, Issue 4, 2025
Online ISSN: 2560-3310
ISSN: 0350-8773
Volume 53 , Issue 4, (2025)
Published: 30.06.2025.
Open Access
All issues
Contents
30.06.2025.
Professional paper
SLUČAJ OBOLIJEVANJA OD MORBILA U OPŠTINI BAR 2024.GODINE
Uvod: Male boginje (Morbilli) predstavljaju jednu od najkontagioznijih bolesti gdje je stopa sekundarnog javljanja veća od 90% među izloženim i osjetljivijim
pojedincima (9-10 osjetljivih osoba oboli kada se nalazi u bliskom kontaktu sa oboljelima). Najčešće se javlja u vidu manjih ili većih epidemija. (1)
Na teritoriji opštine Bar od ukupno registrovanih 3190 djece rođenih od 01.01.2017. do 31.08.2022. godine čija dob je prispjela za vakcinaciju prvom dozom MMR
vakcine, vakcinisano je 51,07% djece, odnosno njih 1629, što je niže od republičkog prosjeka koji iznosi 63,96%. Dakle, nevakcinisano prvom dozom MMR vakcine
u pretškolskom uzrastu je 1561 dijete, odnosno 48,93%.(2)
Na teritoriji opštine Bar od ukupno registrovanih 639 djece rođenih od 01.01.2017. do 31.12.2017. godine čija dob je prispjela za vakcinaciju drugom dozom MMR
vakcine (ovo je prva generacija prispjela za drugu dozu MMR vakcine), vakcinisano je 52,58% djece, odnosno njih 336, što je niže od republičkog prosjeka koji
iznosi 62,93%. Dakle, nevakcinisano drugom dozom MMR vakcine u ovom uzrastu je 303 djece, odnosno 47,42%.(2)
Tokom početka epidemije malih boginja 2023/2024, od početka 2024. godine registrovano je ukupno 12 slučajeva morbila, dok je u posljednjih 13 mjeseci
zabilježeno ukupno 47 slučajeva (prema izvještaju od 29.04.2024. godine).(3) Preporuke, protokoli i postupci sa kojima je vršena obrada slučajeva su bili već
definisani.(4)
Prikaz bolesnika: Djevojčica starosti 8 godina, sa simptomima makulopapulozne ospe po licu i gornjim ekstremitetima sa širenjem u kasnijoj fazi od grudi ka
donjem dijelu tijela; na bukalnoj sluzokoži promjene izgleda prosutog pirinča na hiperemičnoj podlozi tzv.„Koplikove mrlje“; prisutno i curenjem nosa, povišena
tjelesna temperatura (38,5°C), i malaksalost.
Djevojčica je od strane pedijatra iz PZU u Baru pregledana 26.04.2024. godine i dobijen je IgM pozitivni nalaz na morbile, nakon čega je dana 27.04.2024. godine
Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore dostavljen uzorak brisa ždrijela i nosa, a 28.03.20224. godine PCR dijagnostikom
potvrđena infekcija virusom morbila.
Epidemiološkim ispitivanjem je utvrđeno da djevojčica nije vakcinisana protiv malih boginja niti jednom dozom MMR vakcine, kao i da je u periodu od 9-
10.04.2024. godine sa karate klubom “Bar” boravila na turniru u Sarajevu (BIH) gdje je bila aktuelna epidemija morbila u većem obimu.
Aktivnim istraživanjem identifikovane su ukupno 104 osobe koje su u periodu zaraznosti bile u kontaktu sa djevojčicom (74 kontakta sa putovanja na turnir u
karateu u Sarajevu, 26 učenika iz odjeljenja koje pohađa, troje članova porodice djevojčice i učiteljica). Dva suspektna slučaja su nakon dobijanja negativnih
rezultata analiza briseva nazofarinksa odbačena.
Nakon dobijanja potvrde o izolaciji uzročnika malih boginja, Odsjek za epidemiologiju Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Bar intenzivno preduzima
neophodne korake kako bi se sprječilo masovnije širenje bolesti (epidemiološko ispitivanje, pojačan epidemiološki nadzor, aktivno istraživanje slučajeva,
prikupljanje kliničkih uzoraka za potvrdno testiranje na morbile, istraživanje i obrada kontakata, imunizaciju osjetljivih kontakata, izolaciju slučajeva).
Rezultat ovih aktivnosti je sprečavanje pojave novog slučaja a samim tim i epidemije u zbog nedovoljnog obima vakcinisanoj populaciji.
Zaključak: Kaskadni sistem mjera (opšte uz djelimično sprovedenu specifičnu mjeru sprječavanja nastanka epidemije) dovele su do rezultata koji se ogledan u
uspješno kontrolisanoj epidemiji što govori o značaju i neophodnosti svih primjenjenih mjera.
Ključne riječi: morbilae, MMR, epidemija
Igor Galić
30.06.2025.
Professional paper
KAKO POVEĆATI PROCENAT PRAVOVREMENO VAKCINISANE DECE MMR VAKCINOM U NOVOM PAZARU? RAD NA POLJU PODIZANJA NIVOA ZDRAVSTVENE PROSVEĆENOSTI STANOVNIŠTVA
Uvod: Procenat nevakcinisane dece postaje globalni javnozdravstveni problem. U 2023.-oj godini u svetu nije pravovremeno vakcinisano 14. miliona dece, a u
tom periodu u Novom Pazaru obuhvat MMR vakcinom bio je 57,3%. Pojavnom prvih slučajeva oboljenja morbila 07.05.2024. godine, proglašena je epidemija, gde
je do maja 2025. godine, registrovano 883. slučaja.
Cilj rada: Prikazati i pokazati kako aktivan rad u zajednici, uz dobru koordinaciju, može dovesti do rešenja problema, tj. podizanja procenta vakcinisane dece
Metod rada: Formalno istraživanje (ankete roditelja i lekara), primena bihevioralnih uvida za razvoj komunikacionih materijala, obuka zdravstvenih radnika za
interpersonalnu komunikaciju, edukacija roditelja, sistemske promene u domovima zdravlja, procedura za upis u predskolske ustanove i pravnih procedura.
Rezultati: Multisektorski pristup izražen kroz angažovenje 186 učesnika iz više od 20 institucija. Obuku za interpersonalnu komunikaciju završilo je 64 radnika.
Aktivna komunikacija, obavljeni su razgovori sa roditeljima (724), koji oklevaju da vakcinišu decu. Šest radionica za 150 roditelja dece u predškolskim
ustanovama sa povećanjem od 98% znanja vezano za vakcine. U domovima zdravlja urađjeno je 8 organizacionih promena. Medijski događaji, njih 36, podiglo je
svest, aktueliziralo problem i suprostavilo se rasprostranjenim dezinformacijama. Jednogodišnji rad povećao je obuhvat MMR vakcinom za 15% tokom šest meseci
(septembar 2024 - mart 2025.), uspostavljajući održivu strategiju imunizacije zasnovanu na lokalnom vlasništvu.
Zaključak: U rešavanju javnozdravstvenih kriza u sredinama niskog poverenja i niskog obuhvata vakcinisane dece, potreban je kontinuiran multisektorski tim u
cilju rešavanja socijalnih i sistemskih korena oklevanja, da bi se unapredile procedure I, kao takve, zadržale održivim
Ključne reči: MMR vakcina, Novi Pazar, multisektorski pristup
Šefadil Spahić
30.06.2025.
Professional paper
ZNANJE STUDENTKINJA NIŠKOG UNIVERZITETA U VEZI POSTOJANJA POLNOPRENOSIVIH INFEKCIJA KAO FAKTORA RIZIKA U NASTANKU RAKA GRLIĆA MATERICE
Uvod: U svetu se svake godine beleži oko 100 miliona slučajeva polnoprenosivih infekcija (PPI) kod mladih. PPI su česte u zemljama u razvoju.
Nastanak, dugotrajni opstanak i izostanak lečenja PPI predstavlja faktor rizika za nastanak raka grlića.
Cilja rada: Kod studentkinja prve godine niškog univerziteta utvrditi nivo znanja o PPI kao faktoru rizka i načinu zaštite od nastanka PPI u cilju
sprečavanja nastanka malignog procesa na grliću materice.
Metode rada: U istraživanje su uključene sve studentkinje prve godine niškog univerziteta (2008) a kao metod rada primenjena je studija preseka.
Kao instrument istraživanja korišćen je anketni upitnik.
Rezultati: U ispitivanoj populaciji svega 1,6% ispitanica je bolovalo od neke PPI, dok je u 0,6% slučajeva bolovao njihov seksualni partner.
Najveći broj studenkinja (60%) prepoznaje više od polovine simptoma PPI, statistički značajno češće studentkinje koje potiču iz grada (p=0,017), nisu
menjale prebivalište (p<0,001), koje su završile medicinsku školu (p<0,001), upisale Medicinski fakultet (p<0,001) i imale seksualne odnose (p<0,001).
Da neke PPI mogu da budu bez simptoma znalo je 47,7% ispitanica i to studentkinje koje su završile medicinsku školu (p<0,001), upisale Medicinski
fakultet (p<0,001), potiču iz grada (p=0,003), nisu menjale prebivalište (p=0,048), čiji očevi imaju visoko obrazovanje (p<0,001) i koje su imale
seksualne odnose (p<0,001).
Da je postojanje PPI kod žena faktor rizika za nastanak raka grlića materice znalo je 58,5% studentkinja i to pre svega one koje su završile medicinsku
školu (p<0,001), upisale Medicinski fakultet (p<0,001), potiču iz grada (p=0,024), i čiji roditelji imaju visoko obrazovanje (p=0,007) kod oca i
(p=0,003) kod majke.
Da je postojanje PPI kod seksualnog partnera faktor rizika za nastanak navedenog malignog oboljenja znalo njih 58,6% i to pre svega studentkinje
koje su završile medicinsku školu (p<0,001), upisale Medicinski fakultet (p<0,001), potiču iz grada (p=0,005) i čiji roditelji imaju visoko obrazovanje
(p=0,048) kod oca i (p<0,001) kod majke.
Kao najsigurniji način zaštite od PPI studentkinje navode upotrebu kondoma.
Zaključak: Kontinuiranim zdravstveno vaspitnim radom sa mladima i upoznavanjem sa elementarnim činjenicama o PPI može se uticati na
odgovarajuće ponašanje i merama koje imaju za cilj sprečavanje nastanka PPI a samim tim i do pojave maligne alteracija grlića materice. Edukaciju
pre svega sprovoditi kod mladih koji još nisu stupili u seksualne odnose.
Ključne reči: polnoprenosive infekcije, znanje, rak grlića materice, faktor rizika
Zahvalnica: Rad je podržan sredstvima iz projekta Ministarstva prosvete, nauke i inovacija Republike Srbije (ugovor broj 451-03-137/2025-
03/200113).
Mirko Ilić
30.06.2025.
Professional paper
DEPRESIJA, ANKSIOZNOST I STRES U STUDENSTKOJ POPULACIJI
Uvod: Problemi sa mentalnim zdravljem postaju sve zastupljeniji i među studentima. Istraživanja su pokazala da gotovo polovina univerzitetskih studenata pokazuje umerene
nivoe mentalnih problema povezanih sa stresom, uključujući i anksioznost i depresiju.
Cilj rada: Utvrditi prevalenciju anksioznosti, depresije i stresa u studentskoj populaciji.
Materijal i metod rada: Istraživanje je urađeno kao studija preseka. Kao instrument istraživanja korišćena
je skala za procenu depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS-42). Od statističkih metoda korišćeni su hi- kvadrat i Mann–Whitney test, sa nivoom značajnosti od 0,05.
Rezultati: U istraživanju je učestvovalo 600 studenata, od kojih je 34% bilo muškog pola, a 66% ženskog pola. Prosečna starosna dob studenata je iznosila 20.2±1.5 a
studentkinja 19.9±1.4. Analiza skale anksioznosti je pokazala da 6,7% studenata ima blagu anksioznost, 7,3% srednje tešku, dok je 12,8%
imalo ekstremno tešku anksioznost. Skala depresije je pokazala, da je blagi osećaj depresivnosti prisutan kod 5,8% studenata, umereni 4,8%, teški 1,5%, dok je ekstremno
teški osećaj bio prisutan kod 15,8% studenata. Na skali stresa, 10,2% studenata je osetilo blagi stres, umeren stres je bio prisutan kod 6,7%
studenata, dok je jak stres imalo 6.7%. Učestalost povišenog stresa je značajno učestalija kod studenata ženskog pola (hi kvadrat=14.914, p<0.001). Povišen stres je bio
zastupljen kod 33,1% ženskog pola a 18,1% kod muškog pola. Anskioznost je značajno izraženija kod studentkinja u odnosu na studente (hi kvadrat=6,204, p<0.013) a za
depresiju nema značajne razlike između polova. Kada je u pitanju fakultet, studenti sa medicine su imali znatno manje izražene simptome depresije, stresa i anksioznosti u
odnosu na studente sa drugih fakulteta.
Zaključak: Studenti medicine imaju znatno niži stepen depresije, stresa i anksioznosti u odnosu na studente sa drugih fakulteta. Anksioznost i stres je izraženija kod
studentkinja u odnosu na studente.
Ključne reči: Studenti, DASS-42, stres, anksioznost, depresija.
Elma Selimi
30.06.2025.
Professional paper
ZDRAVSTVENE KARAKTERISTIKE FLAŠIRANE VODE U MALOPRODAJNIM OBJEKTIMA U KOSOVSKOJ MITROVICI
Uvod: Po pravilniku o kvalitetu i drugim zahtevima za vodu u flaši koja se nalazi u prometu (prirodnu mineralnu, prirodnu izvorsku i stonu vodu), proizvođač je dužan da pre
početka proizvodnje pribavi izveštaje o izvršenom ispitivanju zdravstvene ispravnosti voda (fizičke, hemijske, mikrobiološke
karakteristike, gasni i radiološki sastav) (1) .Ispitivanje zdravstvenih karakteristika flaširane vode je posle najnovijih preporuka Svetske Zdravstvene Organizacije postalo
jedna od vodećih tema u medicini. Potrošači ne biraju vodu po mineralnom sastavu. Zato istraživanja pokazuju da konzumiranje flaširane vode nosi značajne zdravstvene
rizike sa kojima su konzumenti retko upoznati (2). Ipak konzumiranje flaširane vode može doneti i određene benefite po zdravlje.
Cilj: Utvrdjivanje prisutnih vrsta flaširane vode u maloprodajnim objektima u Kosovskoj Mitrovici kao i analiza njihovih zdravstvenih karakteristika.
Metode: Anketom na terenu prikupili smo podatke o flaširanoj vodi iz 15 od ukupno 24 maloprodajnih objekata u Kosovskoj Mitrovici. Vodu smo analizirali prema mineralnom
sastavu.
Rezultati: Najčešće se u maloprodajnim objektima nalaze vode Knjaz Miloš i Aqua viva. Još se u prodaji mogu naći sledeće vode: Rosa, Dea, Voda voda, Suza, Zagori, Vrnjačko
vrelo, Jana, Izvorka, Ana, Radenska, Donat Mg, Pelisterka, Mivela, Vrnjci i Kiseljak. Radenska je voda sa značajnim sadržajem kalcijuma, dok su Mivela i Donat Mg vode sa
značajnom koncentracijom magnezijuma. Voda Vrnjci ima značajnu količinu kalijuma. Takodje, veći broj voda sadrži značajnu količinu natrijuma. Slabomineralne vode Voda
voda Aqua viva sadrže optimalnu količinu fluorida.
Zaključak: Na tržištu je u ponudi paleta najrazličitijih voda u flaši koje sa sobom nose čitav spektar mogućih zdravstvenih rizika ali i zdravstvenih benefita. Neophodno je
upoznati stanovništvo sa velikim značajem koje odabir mineralne vode može imati po njihovo zdravlje.
Ivana Mitrović
30.06.2025.
Professional paper
UPOTREBA DRUŠTVENIH MREŽA I INTERNET PLATFORMI U CILJU UNAPREĐENJA UČENJA STUDENATA MEDICINE
Uvod: U digitalnom dobu, internet platforme i društvene mreže sve više postaju deo obrazovnog procesa. Iako se često tretiraju kao faktori koji odvlače pažnju, njihova
pravilna upotreba može poboljšati razumevanje složenih pojmova.
Cilj: Ispitati u kojoj meri studenti medicine koriste društvene mreže i internet platforme u svrhu učenja, kao i analizirati uticaj edukativnog videa postavljenog na TikTok
platformi na rezultate drugog kolokvijuma iz statistike.
Materijali i metode: Istraživanje je sprovedeno u zimskom semestru 2023. godine, među studentima Medicinskog fakulteta Univerziteta u Prištini. Podatke smo prikupili
anketom i obradili ih deskriptivnim statističkim metodama koristeći SPSS 21. Kao dodatni edukativni materijal, korišćen je kratak video postavljen na društvenu mrežu TikTok,
sa ciljem pojašnjenja oblasti relevantne za drugi kolokvijum iz statistike. Analizirane su navike u učenju, vreme provedeno na mrežama, kao i poznavanje edukativnih kanala
kao što su Ninja Nerd i Osmosis.
Rezultati: Svi ispitanici koriste društvene mreže, pri čemu 48,48% studenata navodi da ih koristi između jedan i tri sata dnevno, a čak 39% više od tri sata. Uprkos visokoj
zastupljenosti u svakodnevici, samo mali broj studenata koristi edukativne internet platforme – 22% prati kanal Ninja Nerd, dok svega 5% prati Osmosis. Svi studenti koji prate
ove kanale izjavili su da im je sadržaj bio od koristi prilikom učenja. Od ukupno 52 studenta, 75% je tačno odgovorilo na oba pitanja, što predstavlja značajan porast u odnosu
na prethodni kolokvijum, na kojem je većina studenata imala jedan ili nijedan tačan odgovor. Samo 7,7% studenata nije dalo nijedan tačan odgovor nakon videa, dok je 17,3%
imalo jedan tačan odgovor.
Zaključak: Iako je korišćenje edukativnih internet sadržaja i dalje ograničeno, studenti koji ih koriste pokazuju bolji uspeh. Potrebno je ohrabriti studente da iskoriste
potencijal mreža u edukativne svrhe, integrišući učenje u njihovu svakodnevicu.
Ključne reči: društvene mreže, studenti medicine, učenje, internet platforme, TikTok
Jelena Cvetković
30.06.2025.
Professional paper
UPOTREBA ALKOHOLA I DRUGIH PSIHOAKTIVNIH SUPSTANCI MEĐU UČENICIMA SREDNJIH ŠKOLA
Uvod: Upotreba alkohola i psihoaktivnih supstanci među srednjoškolcima predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem. Adolescencija je osetljiv period razvoja, a
konzumacija ovih supstanci može dovesti do zavisnosti, problema u ponašanju, kognitvnih poremećaja i povećanog rizika od povreda... Rano eksperimentisanje često vodi ka
dugotrajnim obrascima upotrebe u odraslom dobu. Zbog sve veće dostupnosti i normalizacije konzumacije među mladima, istraživanje na ovu temu je od posebnog značaja.
Cilj rada: Cilj istraživanja je da se ispita učestalost i obrasci upotrebe alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci među učenicima srednjih škola.
Metodologija: Podaci su prikupljeni putem anonimnih upitnika koje su učenici dobrovoljno popunjavali. Statistička obrada podataka izvršena je uz nivo značajnosti p = 0,05.
Rezultati: U studiju je uključeno 109 učenika, prosečne starosti 17,31±1,14, od kojih je 73,4% bilo ženskog pola. Više od trećine (37,6%) učenika srednje škole je navelo da
jednom mesečno konzumira alkohol, a 24,8% da konzumira alkohol 2-4 puta mesečno. Što se tiče konzumacije duvana 14,7% su pušači. U malom procentu, 3,7% učenika je
izjavilo da koristi neku vrstu droge, a 1,8% da ih je koristilo u ranijem periodu. Što se tiče upotrebe droga, većinski su prijavili da koriste marihuana, a samo je jedan učenik
prijavio konziumiranje kokaina. Lekove za smirenje je koristilo 10.1% učenuka.
Zaključak:Dobijeni podaci mogu doprineti boljem razumevanju rasprostranjenosti i obrazaca konzumacije psihoaktivnih supstanci kod srednjoškolaca. Rezultati će poslužiti
kao osnova za kreiranje preventivnih programa i edukativnih aktivnosti usmerenih ka smanjenju upotrebe ovih supstanci među mladima.
Ključne reči: alkohol, psihoaktivne supstance, adolescenti, srednje škole, prevencija.
Emin Bajramljić
30.06.2025.
Professional paper
POVEZANOST KORIŠĆENJA MOBILNOG TELEFONA SA KVALITETOM SNA KOD STUDENATA
Uvod: Upotreba alkohola i psihoaktivnih supstanci među srednjoškolcima predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem. Adolescencija je osetljiv period razvoja, a
konzumacija ovih supstanci može dovesti do zavisnosti, problema u ponašanju, kognitvnih poremećaja i povećanog rizika od povreda... Rano eksperimentisanje često vodi ka
dugotrajnim obrascima upotrebe u odraslom dobu. Zbog sve veće dostupnosti i normalizacije konzumacije među mladima, istraživanje na ovu temu je od posebnog značaja.
Cilj rada: Cilj istraživanja je da se ispita učestalost i obrasci upotrebe alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci među učenicima srednjih škola.
Metodologija: Podaci su prikupljeni putem anonimnih upitnika koje su učenici dobrovoljno popunjavali. Statistička obrada podataka izvršena je uz nivo značajnosti p = 0,05.
Rezultati: U studiju je uključeno 109 učenika, prosečne starosti 17,31±1,14, od kojih je 73,4% bilo ženskog pola. Više od trećine (37,6%) učenika srednje škole je navelo da
jednom mesečno konzumira alkohol, a 24,8% da konzumira alkohol 2-4 puta mesečno. Što se tiče konzumacije duvana 14,7% su pušači. U malom procentu, 3,7% učenika je
izjavilo da koristi neku vrstu droge, a 1,8% da ih je koristilo u ranijem periodu. Što se tiče upotrebe droga, većinski su prijavili da koriste marihuana, a samo je jedan učenik
prijavio konziumiranje kokaina. Lekove za smirenje je koristilo 10.1% učenuka.
Zaključak:Dobijeni podaci mogu doprineti boljem razumevanju rasprostranjenosti i obrazaca konzumacije psihoaktivnih supstanci kod srednjoškolaca. Rezultati će poslužiti
kao osnova za kreiranje preventivnih programa i edukativnih aktivnosti usmerenih ka smanjenju upotrebe ovih supstanci među mladima.
Ključne reči: alkohol, psihoaktivne supstance, adolescenti, srednje škole, prevencija.
Tima Ličina
30.06.2025.
Professional paper
RANA DIJAGNOSTIKA I NEINVAZIVNI TRETMAN POČETNE KARIJESNE LEZIJE
Introduction: Dental caries is a global health issue, affecting 2.5 billion people. Initial lesions often go unnoticed, leading to irreversible damage of
dental substance and requiring invasive interventions. Modern dentistry focuses on prevention, prioritizing early detection and non-invasive therapies
that enable remineralization.
Main Part: The prevalence of caries is high and constantly increasing due to poor oral hygiene, unhealthy dietary habits, and lack of preventive
treatments. Traditional diagnostic methods like visual inspection and dental probing have limitations, especially in detecting initial lesions. Advanced
diagnostic technologies like laser fluorescence, transillumination and QLF enable precise recognition of caries in the initial stages of
demineralization, before structural damage occurs. These methods enable early detection of demineralization, enabling the application of noninvasive therapies, such as fluoride varnish, nanohydroxyapatite, and CPP-ACP, which promote enamel remineralization. The advancement of AI
further improves caries diagnostics by automating lesion detection and predicting progression risk.
Conclusion: Integrating modern diagnostic technologies with non-invasive therapies is key to advancing dental practice. Future developments, such as
AI and remote oral health monitoring, will enable precise diagnoses, personalized treatments, and preventive strategies. Technologies like QLF and
DIAGNOdent have already shown promising results in early detection and reducing the need for invasive restorations.
Keywords: Early diagnostics, remineralization, non-invasive treatment, nanohydroxyapatite, CPP-ACP, AI diagnostics.
Marko Stevanović
30.06.2025.
Professional paper
МULTIDISCIPLINARNI PRISTUP U DIJAGNOSTICI I TERAPIJI RAZVOJNIH ANOMALIJA ZUBA
Razvojne anomalije zuba predstavljaju kompleksna stanja koja mogu zahvatiti broj, oblik, položaj i strukturu zuba, te često zahtevaju sveobuhvatan
pristup u dijagnostici i terapiji. Zbog složenosti ovih poremećaja, uspešno zbrinjavanje obično prevazilazi okvire jedne stomatološke specijalnosti.
Cilj ovog rada je da, kroz prikaz kliničkih slučajeva, prikaže značaj multidisciplinarnog pristupa u dijagnostici, planiranju i sprovođenju terapije kod
pacijenata sa razvojnim anomalijama zuba. U radu su prikazana tri klinička slučaja koja ilustruju različite tipove anomalija – poremećaje broja, oblika
i strukture. Kod svakog pacijenta sprovedena je detaljna klinička i radiološka dijagnostika, nakon čega je izrađen individualni terapijski plan koji je
uključivao saradnju dečjeg stomatologa, ortodonta i oralnog hirurga. Invazivni postupci, restaurativne terapije i ekstrakcije primenjeni su u
slučajevima težih oblika poremećaja u strukturi i obliku zuba, uz primenu odgovarajuće ortodonske terapije. Poseban akcenat stavljen je na značaj
adekvatne oralne higijene, pravilne ishrane, remineralizacionih postupaka, zalivanja fisura i redovnih kontrola. Tok terapije, redosled intervencija i
postignuti rezultati detaljno su analizirani.
Dobijeni rezultati potvrđuju da multidisciplinarni pristup doprinosi boljoj funkcionalnoj rehabilitaciji, estetskom zadovoljenju pacijenata i dugoročnoj
stabilnosti terapije. Prikazani slučajevi naglašavaju važnost pravovremene dijagnoze, preciznog planiranja i timske saradnje u lečenju kompleksnih
dentalnih anomalija.
Ključne reči: multidisciplinarni pristup, anomalije zuba, dijagnostika, terapija, deca
Brankica Martinović