
More articles from Volume 53, Issue 4, 2025
RANA DIJAGNOSTIKA I NEINVAZIVNI TRETMAN POČETNE KARIJESNE LEZIJE
МULTIDISCIPLINARNI PRISTUP U DIJAGNOSTICI I TERAPIJI RAZVOJNIH ANOMALIJA ZUBA
BULK FILL KOMPOZITI, NEKOLIKO GODINA KASNIJE
URGENTNA STANJA U PARODONTOLOGIJI – DIJAGNOZA I TERAPIJA
DIGITALNI PROTOKOL U IZRADI FIKSNIH PROTETSKIH NADOKNADA
ORALNO ZDRAVLJE UČENIKA U SEVERNOJ MAKEDONIJI PRE I POSLE PANDEMIJE KOVID-19
Published: 30.06.2025.
Volume 53, Issue 4 (2025)
pp. 23-23;
Abstract
Uvod:U Makedoniji od 2008. godine postoji Nacionalna strategija za prevenciju oralnih bolesti kod dece od 0 do 14 godina, čiji je cilj iskorenjivanje
karijesa zuba u populaciji, kroz obavezne stomatološke preglede, edukaciju i zalivanje fisura. U 2020. godini došlo je do naglog dvo godišnjeg prekida
u radu preventivnih stomatoloških timova zbog izbijanja pandemije Kovid-19.
Ova studija ima za cilj da analizira posledice prekida preventivne aktivnosti, kao i utjicaj pandemije na oralno zdravlje kod dece školskog uzrasta.
Metod: Ova longitudinalna retrospektivna, opservaciona studija sprovedena je u Domu zdravlja Skoplje, Poliklinika Čair, u periodu 2019-2022. godine,
od strane kalibriranih stomatologa. Obuhvaćena su deca rođena 2012. godine, oba pola, bez obzira na etničku, socijalnu ili versku pripadnost, koja
žive u urbanom području grada Skoplja, podeljena u dve kohortne grupe – pre ograničenja (2019) i posle ograničenja (2022). Podaci su prikupljeni
prema upitniku SZO o proceni oralnog zdravlja. Urađena je deskriptivna analiza podataka koji prikazuju stanje prvog trajnog molara-KEP indeks.
Rezultati: Obuhvaćeno je 386 dece,48% dečaci i 52% devojčice. Pre pandemije, procenat karijesnih prvih molara je 16% (kod devojčica 15,27%, kod
dečaka 17,7%), a 2022. godine, nakon pandemije, procenat karijesnih prvih trajnih kutnjaka bio je dvostruko veći sa prosečnom vrednošću od 32%.
Znatno je povećan i broj izvađenih i plombiranih zuba, a smanjen je broj zaleinih prvih trajni molara.
Zaključak: Naša studija je pokazala povećanu stopu karijesa, kao i veći broj izvađenih i plombiranih zuba nakon pandemije, u odnosu na period pre
pandemije, što dokazuje potrebu i efikasnost nacionalne strategije koja obuhvata veliki broj mera primarne prevencije oralnih bolesti, koje su
dostupne svoj deci do 14 godina starosti, bez obzira na socijalni status deteta.
Ključne reči: dentalni karijes, , KOVID-19, prevalenca, deca, KEP indeks
Keywords
Citation
Copyright
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License.
Article metrics
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.