Current issue

Issue image

Volume 53, Issue 4, 2025

Online ISSN: 2560-3310

ISSN: 0350-8773

Volume 53 , Issue 4, (2025)

Published: 30.06.2025.

Open Access

All issues

More Filters

Contents

30.06.2025.

Professional paper

UTICAJ ŽIVOTNE SREDINE NA ZDRAVLJE – MOLEKULARNI MEHANIZMI I BOLESTI

U poslednjih nekoliko godina problem zagađene životne sredine na ljudsko zdravlje postaje sve važniji i privlači  veliko interesovanje. Naročito kada
 znamo da produkcija plastike neprekidno raste, trenutno 350 miliona tona po godini1. Preko 40% plastike se koristi kao pakovanje za jednokratnu
 upotrebu, uključujući flašice za bebe, posude za hranu i medicinske aplikacije. Stoga nije iznenađujuće što su mikro i nano plastične čestice otkrivene
 u kiši, vazduhu, zemljištu, snegu, soli, vodi iz česme/flaširanoj vodi, pivu, čaju, hrani kao i ljudskom mleku, placenti, folikularnoj tečnosti, krvi,
 mozgu1. Na žalost, uticaj plastike na ljudsko zdravlje nije u potpunosti objašnjen. 
Zato smo, pored modela životinje2, upotrebili ljudske fibroblaste i indukovane pluripotentne matične ćelije (hiPSC), moderne technologije
 molekularne biologije uključujući RNK-sekvenciranje, DNK-metilaciju i bioinformatiku kao jedinstveni naučni alat za definisanje veze između
 zagađenja životne sredine i unutarćelijskog mehanizama bolesti, njegovog ishoda na rani embriološki razvoj čoveka3,4 i poreklo bolesti. I fibroblasti i
 hiPSC tretirani česticama nanoplastike pokazali su promene u ekspresiji ESRRB i HNF1alfa gena i genetskih mehanizama uključenih u pluripotenciju
 matičnih ćelija, kao i na puteve uključene u rak, inflamatorne poremećaje, glukoneogenezu, metabolizam ugljenih hidrata, urođeni imunitet i
 dopaminergični imunitet. Slično tome, nivoi ekspresije identifikovanih ključnih promena transkripcije i metilacije DNK (DNMT3A, ESSRB, FAM133CP,
 HNF1A, SEPTIN7P8 i TTC34) su značajno promenjeni i kod fibroblasta i hiPSC4 izloženi plastičnim česticama.
 Ovi rezultati ilustruju moć ljudskih ćelijskih kao modela zagađenja životne sredine i omogućavaju suženje liste kandidata molekularnih biomarkera5.
 Na taj način, promene u naslednom materijalu mogu se u laboratoriji provocirati ili korigovati, kako bi se uzroci bolesti bolje razumeli i na vreme
 prepoznali6. Ovo znanje će olakšati dešifrovanje porekla ekoloških bolesti i poslužiće kao hitan apel naučnoj i političkoj zajednici da ulože više
 vremena i resursa za uspostavljanje pouzdanih standarda i metoda za definisanje i rešavanje posledica zagađenja plastikom po ljudsko zdravlje.

Miodrag Stojković

Indexed by