Current issue

Issue image

Volume 53, Issue 4, 2025

Online ISSN: 2560-3310

ISSN: 0350-8773

Volume 53 , Issue 4, (2025)

Published: 30.06.2025.

Open Access

All issues

More Filters

Contents

30.06.2025.

Professional paper

“PRONE POSITION” U INTENZIVNOM LEČENJU PACIJENATA

 Uvod: Položaj na trbuhu, poznat kao prono položaj, podrazumeva postavljanje pacijenta u ležeći položaj sa licem okrenutim nadole. Najznačajnija i
 najčešće proučavana primena prono položaja je kod pacijenata sa akutnim respiratornim distres sindromom (ARDS), gde dolazi do teškog narušavanja
 oksigenacije pluća. Položaj na trbuhu omogućava ravnomerniju distribuciju ventilacije i smanjuje kompresiju zadnjih delova pluća usled težine srca i
 abdominalnih organa, čime se poboljšava razmena gasova i povećava oksigenacija. (1, 2) Višestruke randomizovane studije i metaanalize, potvrdile
 su da rana i produžena primena prono položaja može značajno smanjiti mortalitet kod pacijenata sa teškim ARDS-om. (3) Tokom pandemije COVID
19, ovaj položaj se dodatno afirmisao kroz tzv. "budni prono položaj" (awake proning), kod neintubiranih pacijenata sa hipoksemijom, kao
 neinvazivna mera za poboljšanje saturacije kiseonika. (4) 
SAŽETAK
 Glavni deo rada: Najvažnija indikacija za položaj na trbuhu je ARDS. Park I saradnici sproveli su metaanalizu 8 randomizovanih kontrolisanih studija
 sa preko 2000 pacijenata. Utvrđeno je da je prono položaj smanjio stopu smrtnosti sa 47% na 41%. Subanalize su pokazale da je duža primena prono
 položaja (>12 sati) i upotreba strategije zaštite pluća dodatno smanjila smrtnost, nije povećao učestalost kardiovaskularnih događaja ili ventilatorske
 pneumonije, ali je bio povezan sa povećanom učestalošću dekubitusa i dislokacijom endotrahealnog tubusa. (5) Položaj na trbuhu može pomoći u
 drenaži sekreta iz pluća, čime se smanjuje rizik od aspiracije i poboljšava čišćenje disajnih puteva. Sistematska pregledna studija i mrežna meta
analiza analiziraju različite telesne položaje u prevenciji VAP-a kod kritično obolelih pacijenata. Rezultati sugerišu da su polusedeći i prono položaji
 povezani sa smanjenjem incidencije VAP-a i smanjenjem mortaliteta u poređenju sa supinim položajem. (6) Prono položaj se koristi I u tretmanu
 intrakranijalne hipertenzije u neurologiji. U studiji Demira I saradnika prikazano je da produženi prono položaj ne povećava intrakranijalni pritisak
 tokom prvih 24 sata. Prono položaj se smatra bezbednim u uslovima adekvatne sedacije, neuromuskularne blokade i pažljivo podešene mehaničke
 ventilacije. (7)
 Sistemski pregled literature koji se fokusira na komplikacije povezane sa prono položajem tokom hirurških zahvata. Identifikovane su različite
 komplikacije, uključujući povrede oka, respiratorne probleme i hemodinamske promene, što naglašava značaj pažljivog pozicioniranja i monitoringa
 tokom operacija u prono položaju.(9) Kontraindikacije za prone poziciju obuhvataju sledeće: teške povrede kičme I grudnog koša, kardiovaskularni
 problem, trudnoća-posebno u kasnijim fazama, prekomerena telesna težina, abdominalne povrede, cirkulatorni I metabolički poremećaji… Izvođenje
 KPR-a u prono položaju predstavlja značajan izazov zbog otežanog pristupa grudnom košu i potencijalnog rizika od aspiracije. Sistematski pregled
 Jiang i saradnika (2022) obuhvatio je 29 slučajeva i 4 studije, upoređujući efikasnost KPR-a u prono i supin položaju. Rezultati sugerišu da KPR u
 prono položaju može biti efikasna opcija kada je okretanje pacijenta na leđa teško ili rizično. (10)
 Zaključak: Prono položaj je efikasan i bezbedan metod za poboljšanje oksigenacije i smanjenje smrtnosti kod pacijenata sa ARDS-om, naročito kada
 se primenjuje uz strategije zaštite pluća i kada traje duže od 12 sati dnevno. Ipak, uprkos brojnim prednostima, primena prono položaja nosi i
 određene izazove i dileme, posebno u pogledu bezbednosti, pravilnog monitoringa, mogućnosti izvođenja reanimacije, kao i rizika od povreda i
 dekubitusa.
 Ključne reči: prono položaj, ards, oksigenacija

Danijela Jakovljević, Aleksandar Jakovljević, Nikola Trifunović

01.12.2021.

Professional paper

Fournier 's gangrene: Literature review and case report

Fournier's gangrene is a progressive necrotizing bacterial dermo-hypodermitis of the perineum and external genitalia. It represents a secondary polymicrobial infection with an aerobic and anaerobic group of bacteria, which have a synergistic effect in the development of this disease. Fournier's gangrene is an urgent, potentially life-threatening, medical condition that requires a multimodal approach: surgical debridement of the necrotic tissue, resuscitation of the patient, and the application of a broad spectrum of antibiotic therapy. We present the case of a 45-year-old male, referred to our department due to pain and swelling of the perineal region and scrotum, in the initial stage of Fournier's gangrene. The patient was hospitalized, a surgical incision and drainage of the areas affected by gangrene were made, and he underwent surgical treatment of the wound and intensive suppurative therapy for 23 days. After 23 days of hospitalization, the patient was discharged for home treatment with prior suturing of the incisional wounds, with an orderly local status and good general condition. Timely incision, debridement and application of intensive therapy in a condition such as Fournier's gangrene is of crucial importance. In this way, the possibility of potential complications, the progression of local to systemic disease, as well as the percentage of fatal outcome, is reduced.

Aleksandar Jakovljević, Gojko Igrutinović, Nikola Miljković, Mladen Kasalović, Danijela Vićentijević

01.12.2021.

Professional paper

Analysis of the characteristics of traffic trauma

Introduction: It is estimated that an average of 1,308 people die in traffic accidents in the world every day. Traffic accidents are caused by factors of the road, vehicles and the human factor, which occur alone or in combination with other factors in over 90% of cases. Material and methods: The retrospective systematic research included all cases of traffic trauma that were brought to the admission surgical outpatient clinic in the Clinical Hospital Center Kosovska Mitrovica in the period from January 2020 to December 2022. Results: In the observed period, 126 patients were registered. The age of the respondents differs statistically according to gender (p=0.030), and the highest frequency is male (81.8%) in the working population (18-59 years). The age of the subjects showed no statistical association with the types of injuries in traffic trauma (p=0.151). Friday and Saturday are the days with the highest risk (25.3% of injuries), and Sunday is the day with the least number of injuries (3.6%). The lowest number of injuries was recorded from January to May (n=12, 9.5%), and the highest was in the period August to October (n=54, 42.9%). A male patient, 20 years old, an alcoholic, required urgent surgical treatment (splenectomy) due to abdominal injuries. Alcoholism and the age of the subjects did not show statistical significance (p=0.495), and 24.6% of patients had a diagnosis of alcoholism. The age of the subjects showed a statistical association with hospitalization (p=0.004), male gender and age between 18-59 years. Only 2 patients required transport to a highly specialized facility. The fatal outcome showed a statistically significant correlation with the age of the respondent (p=0.016), there was only one patient (between 12-18 hours), a female, 85 years old as a passenger of a motor vehicle. Conclusion: The results of our study indicate a statistically significantly more frequent injury and hospitalization of male patients, that Friday and Saturday are the days of greatest risk and that the fatal outcome occurs in extremely elderly patients. Our findings favour the need to raise public awareness through the media, public actions and forums.

Mladen Kasalović, Aleksandar Jakovljević, Nikola Miljković, Gojko Igrutinović, Milica Milentijević, Aleksandra Milenković

Indexed by